Iako zakoni govore o potrošačima, istraživanja i pritužbe pokazuju da žene:
- češće koriste određene vrste usluga (zdravstvo, kozmetika, briga o djeci, obrazovanje),
- češće su meta agresivnog marketinga,
- češće trpe diskriminaciju u financijskim i osiguravateljskim proizvodima,
- češće su pogođene “pink taxom” (višim cijenama za ženske proizvode),
- češće su žrtve manipulativnih prodajnih taktika (npr. u wellness/beauty industriji).
Zato se u praksi razvija koncept rodno osjetljivih potrošačkih prava.
Međunarodni i EU okvir koji se odnosi baš na žene
Ovo su ključni izvori koji stvaraju temelje za posebnu zaštitu žena kao potrošačica:
1) CEDAW – Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena
- Obvezuje države da uklone diskriminaciju u pristupu robnim i uslužnim tržištima.
- Posebno naglašava zdravstvo, financije i obrazovanje.
2) EU Direktiva o rodnoj ravnopravnosti u pristupu robi i uslugama
- Zabranjuje diskriminaciju na temelju spola u osiguranju, bankarstvu, zdravstvenim i drugim uslugama.
- Uvela je zabranu različitih premija osiguranja za žene (npr. auto-osiguranje).
3) EU Direktiva o transparentnosti cijena i nepoštenoj poslovnoj praksi
- Koristi se za borbu protiv “pink taxa” i manipulativnog marketinga usmjerenog prema ženama.
Hrvatski okvir – što je specifično za žene?
Hrvatski zakoni su formalno rodno neutralni, ali uključuju mehanizme koji se mogu koristiti za zaštitu žena:
1) Zakon o suzbijanju diskriminacije
Zabranjuje diskriminaciju u:
- pristupu robi i uslugama,
- cijenama,
- uvjetima korištenja usluga.
To znači da je pink tax ili različito postupanje prema ženama potencijalno nezakonito, iako se rijetko sankcionira.
2) Zakon o zaštiti potrošača
Nema posebne odredbe za žene, ali se koristi za:
- nepoštene poslovne prakse prema trudnicama i rodiljama,
- agresivni marketing prema ženama,
- zaštitu u zdravstvenim i wellness uslugama.
3) Zakon o ravnopravnosti spolova
Ovo je ključan alat jer:
- zabranjuje diskriminaciju u komercijalnim uslugama,
- omogućuje tužbe i kolektivne tužbe,
- daje ovlasti Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova da reagira na slučajeve diskriminacije potrošačica.
Koja su prava potrošačica koja su u praksi posebno važna za žene?
1) Pravo na zaštitu od “pink taxa”
- Različite cijene za muške i ženske proizvode (npr. britvice, dezodoransi).
- Različite cijene frizerskih i kozmetičkih usluga.
- U EU se sve više tretira kao oblik diskriminacije.
2) Pravo na zaštitu u zdravstvenim i wellness uslugama
Žene su češće meta:
- pseudo-medicinskih tretmana,
- agresivnog marketinga dodataka prehrani,
- manipulativnih “anti-aging” proizvoda,
- neprovjerenih ginekoloških i fertilitetnih tretmana.
3) Pravo na nediskriminatorne financijske i osiguravateljske proizvode
Povijesno su žene plaćale više za:
- životna osiguranja,
- zdravstvena osiguranja,
- kredite (zbog “rizika trudnoće”), što je danas zabranjeno, ali se u praksi i dalje pojavljuje prikriveno.
4) Pravo na zaštitu trudnica i rodilja kao posebno ranjive skupine
U praksi se pojavljuju:
- odbijanje usluga,
- dodatne naknade,
- uskraćivanje povrata ili reklamacija zbog “hormonskih promjena” (da, to se stvarno događa).
5) Pravo na zaštitu od manipulativnog marketinga usmjerenog prema ženama
Primjeri:
- “beauty” industrija koja koristi strah od starenja,
- proizvodi za “žensko zdravlje” bez znanstvene osnove,
- emocionalno manipulativne kampanje.
6) Pravo na sigurnost proizvoda koji se primarno koriste na ženskom tijelu
Npr.:
- menstrualni proizvodi,
- kozmetika,
- hormonski proizvodi,
- proizvodi za trudnoću i dojenje.
Ovdje se često otkrivaju problemi s toksinima, nedostatkom testiranja ili prikrivenim rizicima.
Gdje su najveće rupe u praksi?
- Slaba provedba zabrane diskriminacije u cijenama.
- Nedovoljna kontrola wellness i beauty industrije.
- Nedostatak transparentnosti u zdravstvenim uslugama za žene.
- Nedovoljno sankcioniranje manipulativnog marketinga.
- Slaba zaštita trudnica i rodilja u komercijalnim odnosima.
- Nedostatak rodno razdvojenih analiza u potrošačkim sporovima.
