Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu od kojih umire 17,3 milijuna osoba. Od toga smrtnost infarkta ili srčanog iznosi 30%. Infarkt ili srčani udar je poremećaj i kojem dolazi do oštećenja područja srčanog mišića radi njegove nedovoljne opskrbljenosti kisikom. Uzrok srčanog infarkta je ugrušak ili spazam jedne od arterija koje opskrbljuju srčani mišić krvlju.

Prilikom srčanog udara javi se žestoka i dugotrajna bol (obično traje dulje od 20 minuta) iza prsne kosti koja se može širiti u ruke (osobito lijevu), vrat, donju vilicu ili zubne donje vilice. Čovjek prilikom navedenoga osjeća slabost, hladan znoj, zaduha, strah od bliske smrti, odnosnu intenzivnu tjeskobu. Ponekad se javljaju i simptomi kao što su bol u gornjem dijelu trbuha, mučnina i povraćanje. Ponekad se kod osobe može javiti i tzv. nijemi, odnosno bezbolni infarkt. Navedeni se najčešće javljaju kod osoba koje konzumiraju alkohol te osoba oboljelih od šećerne bolesti.

Kada se posumnja na infarkt prije svega je potrebno odmah pozvati liječnika, a do njegova dolaska bolesnik mora mirovati, ležati (pri jačem nedostatku zraka na višem uzglavlju ili u polusjedećem položaju).

Prevencije srčanog udara su redovito kontroliranje krvnog talaka, ukupnog kolesterola, smanjenje ili prekid pušenja, promjena prehrane, vježbanje.